Među hiljadama okupljenih nacista na mitingu u Hamburgu 13. juna 1936. godine, jedan čovjek odbio je salutirati nacističkim pozdravom. August Landmeser znao je da time krši zakon i potpisuje smrtnu presudu.
August Landmeser bio je lojalan nacista sve do trenutka kada se zaljubio u Jevrejku. Godine 1931. August se pridružio Nacionalsocijalističkoj partiji. Kao i svi nacisti, slušao je Hitlera i slijepo ga pratio, dok u njegov život nije ušla Irma Ekler. Od tog dana, August je počeo slušati svoje srce, a ne Hitlera.
Par se upoznao 1933. godine, kada je August bio član Hitlerove partije. Znao je da je Irma Jevrejka, ali to ga nije spriječilo da se ludo zaljubi i, znajući da rizikuje sve, 1935. godine zaprosio je Irmu. Kada se za to pročulo, Landmeser je isključen iz partije i posavjetovan da što prije raskine vezu s Jevrejkom. Nije poslušao. 1935. godine odlučio je oženiti Irmu. Zbog takozvanih Nirnberških zakona, donesenih u septembru 1935. godine, Landmeser se nije mogao oženiti Irmom, pa su njih dvoje ostali nevjenčani. U oktobru 1935. godine, dobili su kćerku Ingrid.
Iduće godine, na skupu nacista, Landmeser je u znak protesta odbio salutirati nacističkim pozdravom dok su hiljade ljudi oko njega podigle desnu ruku u zrak. Ladmeser je jako dobro znao šta ga čeka. Iduće godine, zajedno sa porodicom pokušao je prebjeći u Dansku, ali je uhvaćen na granici. Optužen je za “vrijeđanje rase”, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Ponovo su ga upozorili da mora okončati vezu s Irmom, ali je ignorisao želju nacista i osuđen 1938. godine. Proveo je tri godine u koncentracionom logoru.
August više nikada nije vidio voljenu Irmu niti kćerku. Gestapo je uhapsio Irmu, koja je u tom trenutku bila trudna. U zatvoru je rodila drugu kćerku, Irenu. Nakon porođaja, poslali su je u koncentracioni logor, a 1942. premještena je u zavod za “eutanaziju”, gdje je ubijena u gasnoj komori. Irma je posljednje pismo iz logora poslala 1942. godine. Kada je August izašao na slobodu, u februaru 1944. mobilizovan je u kazneni vod, 999. laki afrički bataljon, gdje je nestao u akciji i smatra se poginulim.
Ljubav Irene i Augusta 1951. retroaktivno je ozvaničena, kada je Senat u Hamburgu prihvatio ovaj brak, koji se do tada smatrao nezakonitim.
