Hoće li institucije morati objaviti plate zaposlenih, tendere, donacije, prihode, rashode…?

Prednacrtom Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH, koji je trenutno u procesu javnih konsultacija, a čiji je rok 18. mart, predviđeno je, između ostalog, da će institucije Bosne i Hercegovine biti u obavezi da na svojoj internet stranici objave informacije o zaposlenima koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plate, izvještaje o prihodima i rashodima, informacije o bespovratnim sredstvima, subvencijama, donacijama i podsticajima uz navođenje primaoca tih sredstava, iznosa i razdoblja na koje se sredstva dodjeljuju.

Osim toga, bit će u obavezi da objavljuju informacije o javnim nabavkama kao i rezultate tih nabavki, odnosno ko je dobio posao, ali i izvještaj o realizaciji tog ugovora.

Suština novog Prednacrta, a u odnosu na stari Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, je u tome da institucije moraju djelovati proaktivno kada je riječ o informacijama kojima raspolažu, odnosno da informacije za koje javnost ima interes moraju dijeliti i objavljivati bez obzira na to da li to neko od njih traži ili ne.

Prednacrt predviđa i da sve informacije koje su institucije dužne objaviti morati biti dostavljene centralnom portalu javnih informacija radi njihove trajne dostupnosti.

Taj centralni portal vodit će i održavati Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH.

U suštini, morat će raditi sve ono što su dosad, umjesto njih, radili mediji.

U trenutnom Zakonu o slobi pristupa informacijama stoji da “svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa”.

” Svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije. Ovo pravo pristupa podliježe samo formalnim radnjama i ograničenjima kako je utvrđeno u ovom zakonu.

Uključivanje javnosti u proces donošenja odluka treba biti zasnovan na principima transparentnosti i otvorenosti javnih organa, čime se jača povjerenje građana u organe vlasti i na taj način realizuje dvosmjerna komunikacija na relaciji građani – javni organi.

Institucija ombdusmena za ljudska prava predstavila je prošle godine Specijalni izvještaj o iskustvima u primjeni zakona u Bosni i Hercegovini o slobodi pristupa informacijama.

S ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za primjenu zakonodavstva kojim je uređeno pitanje slobode pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, Institucija ombudsmena je uputila upitnik na adresu 70 javnih organa Bosne i Hercegovine, 46 javnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, 69 javnih organa Republike Srpske, 26 javnih organa Brčko Distrikta BiH i 184 javna organa u kantonima.

Upitnik je upućen i na adrese 30 općina/gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine i 22 opštine/grada u Republici Srpskoj. Pitanja u upitniku su se odnose na primjenu zakona, posebno u odnosu na zakonom utvrđene izuzetke od objavljivanja informacija, sprovođenje testa javnog interesa, izvršavanje obaveza iz zakona vezano za imenovanje službenika za informacije, donošenja vodiča i indeks registra, Izrada periodičnih izvještaja, kao i definisanja prepreka vezanih za primjenu zakonodavstva.

Odgovori su zaprimljeni od 36 javnih organa Bosne i Hercegovine, 28 javnih organa Federacije Bosne i Hercegovine, 40 javnih organa Republike Srpske, uključujući gradove i opštine, 9 javnih organa Brčko Distrikta BiH i 63 javna organa u kantonima, uključujući gradove i općine.

Inače, BiH je jedna od prvih koja je usvojila pomenuti Zakon te njegove izmjene i dopune.

akta.ba

Podijeli

PRETHODNA

U Gradačcu održana akcija dobrovoljnog darivanja krvi

SLJEDEĆA

Novalić: Nemamo kompaniju koja bi iskazala interes za nabavku vakcina